Nalazimo se u vremenu kada možda više no ikad promišljamo o javnom zajedničkom prostoru i njegovom korištenju. U najtežim smo danima karantene mir često tražili okruženi drvećem i zelenilom, a gradski parkovi i zelene površine ljudima su mahom pružili utočište i u prvim trenucima nakon strašnog potresa koji je pogodio Zagreb. To su vrijeme dvojica mladih krajobraznih arhitekata odlučili iskoristiti za pokretanje novog projekta nazvanog Krajobrazovanje, a radi se o podcastu dostupnom na platformi Mixcloud svima koji su na bilo koji način zainteresirani za pitanja krajobraza i krajobrazne arhitekture. Autori podcasta Mate Rupić i Stjepko Golubić za Kulturflux su predstavili novopokrenuti podcast te podijelili motivacije i želje koje stoje iza dugog promišljanja i istraživanja forme podcasta kao i budućih tema za raspravu.

Kada je i kako započela priča o Krajobrazovanju? 

Mate: Priča o podcastu Krajobrazovanje počela je prije nekoliko godina, neformalnim razgovorima kolege Stjepka i mene u kojima bismo često komentirali vrlo malu količinu stručnih sadržaja na hrvatskom jeziku kao i tešku dostupnost literature općenito. Htjeli smo pokrenuti nešto novo i nakon što smo se dogovorili da je upravo podcast to što želimo raditi, uslijedila su istraživanja same forme i potencijalnih tematskih odrednica kao i pripremanje materijala za emisije. U međuvremenu se dogodila cijela ova kriza s virusom, a mi smo to prihvatili kao dobru priliku da nešto poduzmemo. Također, nama dvojici pridružila se i kolegica Zrinka Maranić koja se bavi uređivanjem društvenih mreža i svojevrsna je voditeljica naše male redakcije.

U prvim epizodama slušali smo o utjecaju pandemije na buduće oblikovanje zelenila kao i odnosu čovjeka prema prirodi i prirodi u gradu. Kako su minute podcasta strukturirane i kako izgleda proces nastanka svake emisije?

Mate: Proces nastanka emisije počinje s time da se nas dvojica jako često čujemo i razgovaramo o aktualnim zbivanjima ili nekim zanimljivostima iz struke na koje smo naišli kroz vlastita istraživanja. Nekako onda pokrećemo razgovor na nekoj opuštenoj razini, a potom biramo teme koje su nam se malo više svidjele i kojima bismo dali poseban naglasak. U principu je svaka emisija polustrukturirana jer imamo taj neki okvir, glavnu temu kojom se želimo baviti, ali ostavljamo prostor spontanosti i fleksibilnosti jer je podcast forma koja to zaista omogućava. U budućnosti bismo voljeli ugostiti još neke stručnjake, odnosno uvesti i nekakve intervjue u samu emisiju. Dio podcasta je i rubrika naziva Dopunska nastava u kojoj kroz vlastite preporuke nastojimo popularizirati stručnu literaturu, ali i osvrnuti se na neke druge forme, primjerice iz pop-kulture, koje se tiču krajobraza i tako potaknuti individualna istraživanja konkretnih tema. 

Što vas je najviše motiviralo na pokretanje emisije budući da se obojica niste nikada bavili sličnom formom?

Stjepko: Glavna motivacija za pokretanje emisije bila je ta što smo prepoznali nekakvu nišu u razgovorima o krajobraznoj arhitekturi koja se svodi na, primjerice, zakonodavstvo ili položaj krajobraznih arhitekata u društvu. Mi smo zapravo htjeli tom problemu pristupiti s druge strane, a to je pomoći dodatnom informiranju krajobraznih arhitekata, drugih stručnjaka i svih zainteresiranih o nekim konkretnim temama o kojima u emisiji pričamo. Nije nam u interesu raspravljati o političkim i birokratskim temama, stručni sadržaj je ono što nas prvenstveno zanima.

Iza vas su tri emisije s temama aktualne krize i oblikovanjima post-korona krajobraza. Kako ste za sad zadovoljni snimljenim materijalnom i imate li kakvu povratnu informaciju što se zainteresiranosti publike tiče?

Stjepko: Da, tek tri epizode su iza nas, ali zadovoljni smo činjenicom da smo krenuli i odvažili se, ali sigurni smo da ima tu još puno prostora za rast. U Hrvatskoj postoje različite udruge i društva koje se bave populariziranjem tema naše struke, ali ovo je prvi podcast koji o tome raspravlja. Reakcije slušatelja su za sad jako pozitivne zbog čega smo jako sretni, ali nadam se da će se pojaviti i neke negativne kritike kako bismo ih iskoristili da još više poboljšamo kvalitetu emisija.

Jesu li, prema vašem mišljenju, pitanja krajobrazne arhitekture dovoljno zastupljena u medijskom prostoru kod nas?

Mate: Kad smo počinjali, odlučili smo u startu da se nećemo obazirati na ono što već postoji ili ne postoji. Htjeli smo stvoriti nešto novo, nešto što će biti otvoreno i dostupno svima, a jednako tako interesantno i atraktivno, posebice mlađoj publici. Mi se trudimo uhvatiti neki sadržaj za kojeg smatramo da je zanimljiv, ponuditi neke svoje stavove o tome, pokušati prije sveg pokrenuti raspravu u društvu i pokušati ponuditi odgovore tj. pokazati na koji bi način krajobrazna arhitektura mogla ponuditi odgovore na pitanja. Želimo dokazati da možemo nešto promijeniti ako budemo radili na tome. 

Gdje vidite Krajobrazovanje u budućnosti i imate li neki dugoročni plan za daljnji razvoj podcasta?

Stjepko: Krajobrazovanje vidimo kao neku platformu koja bi prerasla nas troje i koja bi postala samoodrživa tako da je održavaju svi oni koji su na neki način zainteresirani za krajobraznu arhitekturu. To je nekakva potencijalna platforma na kojoj bi ljudi mogli komunicirati, razmjenjivati znanja, argumentirano raspravljati i promovirati krajobraznu arhitekturu kako među stručnom tako i među općom javnosti. Dugoročni plan nemamo, osim snimanja barem još dovoljno epizoda da napravimo nekakav jubilarni specijal. Imamo puno entuzijazma i puno volje pa se nadamo da će cijela ova priča zaista potrajati.