U Muzeju suvremene umjetnosti prvi dan listopada obilježilo je otvaranje dviju  izložbi: Salon de Fleurus i Sfinga velegrada. Obje se vežu uz početke moderne umjetnosti, bilo europske ili nacionalne, te uz pojam salona. Izložba Salon de Fleurus predstavlja rekonstrukciju pariškog salona američke književnice i kolekcionarke Gertrude Stein gdje su se od 1903. do 1934. godine na adresi Fleurus 27 izlagala djela moderne europske umjetnosti. Upravo su u ovom salonu izložena neka od prvih poznatih djela autora kao što su Picasso, Matisse i Cézanne, tako da salon možemo smatrati mjestom razmjene umjetničkih ideja i nastajanja modernih pravaca kao što je, na primjer, kubizam.

Projekt Salon de Fleurus umjetnički je postav posvećen sakupljanju i izlaganju djela moderne umjetnosti nastao u New Yorku, a bio je otvoren za javnost od 1992. godine do 2014. godine.  Danas djeluje kao putujuća izložba pa je tako rekonstrukcija salona zauzela mjesto i u MSU-u. Izložbeni prostor ovdje je puno više od slika, to je vizualno-prostorni vremeplov u kojem se možemo osjećati protagonistima priče o nastajanju moderne umjetnosti. Salon se sastoji od sofa, starog drvenog namještaja, tu je kamin, pa i gramofon, svijeće i ukrasne skulpture, baš kako bi i priličilo jednom salonu. A da je rekonstrukcija pariškog salona Gertrude Stein vjerna, možemo se uvjeriti pomoću fotografije autora Mana Raya koja se nalazi u katalogu izložbe izrađenom u obliku novina, što također pridonosi uvjerljivosti rekonstrukcije.

Kretanjem u salonu možemo se diviti samom prostoru koji odiše sofisticiranošću i slikama velikana koji su izlaganjem u ovom salonu određivali smjerove kretanja europske umjetnosti i njenu današnju percepciju. Izložene su kopije djela triju predstavnika moderne – Picassa, Cézannea i Matissea. Među trideset i jednom kopijom nalaze se neka od najpoznatijih djela ovih autora te slike koje su prave predstavnice modernističkih pravaca. 

Iz rekonstruiranog pariškog salona ulazi se u prostor izložbe hrvatskih modernista koja nosi naziv prema slici Milivoja Uzelca, Sfinga velegrada. Izložba okuplja djela 48 hrvatskih umjetnika povodom stote obljetnice Proljetnog salona, manifestacije koja je od 1916. do 1928.  godine osiguravala prostor novim umjetničkim idejama i otporu prema tradicionalnim kulturnim nazorima. Predstavljeni su autori nacionalne umjetnosti između dva rata koji su stvarali za vrijeme Proljetnog salona i oni koji su mu prethodili ili stvarali pod utjecajem te izložbene manifestacije. Među njima su Vilko Gecan, Marijan Trepše, Marin Tartaglia, Milan Steiner, Leo Junek, Sonja Kovačević-Tajčević, Kamilo Ružička, Sava Šumanović i drugi. Zanimljivo je što se ovom izložbom skreće pozornost i na fundus Muzeja Suvremene umjetnosti i njegovu sakupljačku politiku jer sve izložene slike pripadaju zbirkama MSU-a. Ovom prilikom muzejska kolekcija oformljena je u cilju predstavljanja umjetnika koji su pod utjecajem europske moderne stvarali onu nacionalnu.

U djelima različitih autora vidljiv je utjecaj europskih pravaca, od sezanizma, ekspresionizma, do postkubizma čime se uspostavlja veza između dvije paralelne izložbe, odnosno između pariškog Salone de Fleurus i Proljetnog salona. Iako mjesto umreživanja i predstavljanja umjetnika ovdje nije privatni salon poput pariškog, Proljetni salon svakako je važan za nacionalnu umjetnost, što i dokazuje postav ove izložbe.

Salon de Fleurus putujuća je izložba u organizaciji Salon de Fleurus i Independent Curators International (ICI) iz New Yorka. Izložbu i gostovanja omogućili su The Fine Art Dealers Association (FADA), uz potporu ICI’s International Forum i ICI Board of Trustees.

Više o Salon de Fleurus: http://www.msu.hr/#/hr/21084/

Autori muzeološke koncepcije Zbirke u pokretu, koordinatori Salona de Fleurus, kustosi Sfinge velegrada: Nada Beroš i Tihomir Milovac, muzejski savjetnici.

Likovni postav izložbi: Tihomir Milovac

Stručni suradnik na izložbi Sfinga velegrada: dr. sc. Petar Prelog, viši znanstveni suradnik IPU-a, Zagreb.

Edukativni programi: Nada Beroš

Više o izložbi Sfinga velegrada: http://www.msu.hr/#/hr/21107/

Obje izložbe ostaju otvorene do 31. siječnja 2017.

Fotografije: Ana-Marija Krnić