U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 28. studenog 2018. godine otvorena je izložba Andrije Maurovića pod naslovom Između ideologije i pornografije autora Frane Dulibića i kustosice Radmile Ive Janković. Izložba je završila 24. veljače 2019. godine.
Od zadnje izložbe Poznato i nepoznato u Galeriji Klovićevi dvori, koja je bila prije jedanaest godina, pristup istraživanju Marovićevih djela još uvijek ostaje skroman. Međutim, ta je izložba u prvi plan stavljala strip, dok Između ideologije i pornografije u prvi plan stavljautjecaj političkih promjena i dominantnih ideologija tijekom umjetnikova života, koje su vidljive u različitim aspektima njegova stvaralaštva.
U dubrovačkom listu Jež 1921. godine, u kojem je Maurović objavljivao do 1923. godine, objavljena je karikatura Demokracija, ujedno i prvi rad na ovoj izložbi. Karikatura spaja kritiku i erotiku, koje će biti veliki dio umjetnikova opusa. Budući da je imao iskustva u objavljivanju crteža u Dubrovniku, nastavio je crtati i u Zagrebu, gdje je od 1925. godine surađivao s Koprivama, najvažnijim humorističnim listom tog vremena.
‘Podzemna carica i Ljubavnica s Marsa bili su politički protesti i propaganda protiv kapitalizma (…) Čista politička diverzija, a glupa monarhistička cenzura to popušta, jer je u – stripu.’ Riječi samog Maurovića kada opisuje ove stripove u kojima se jasno pokazuju ideološki stavovi u 1935. godini te nam približavaju doba u kojem je Maurović stvarao. Smatra se da je Maurović do sredine 1930-ih godina ilustrirao najmanje 150 knjiga, no vjerojatno se radi i o većoj brojci.
Iako politički lijevo orijentiran, Maurović je u doba Nezavisne Države Hrvatske ostao u Zagrebu. U to doba stvara dva stripa povijesne tematike; Knez Radoslav i Tomislav u Zabavniku. U razdoblju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, autori su skrivali i uništavali sve što bi ih moglo kompromitirati. Prema svemu dostupnom, poznato je da je Maurović izbjegavao veličanje ustaštva. Ideološki stavovi poigrali su se i sa stripom Seoba Hrvata. U doba kada se znalo da će Italija kapitulirati, Seoba Hrvata, odnosno 17. tabla stripa, koja je prikazivala prijateljstvo Rimljana i tek doseljenih Hrvata, morala je biti cenzurirana iako je naklada tog stripa iznosila 70 000 primjeraka.
Maurović je privremeno morao prekinuti s radom 1944. godine kada se pridružio partizanima bježeći od ustaškog režima. U ovom je razdoblju počeo crtati i slikati partizanske motive iz svakodnevnog ratnog života.
Nakon rata popularnost stripa opada. Obilježen kao utjecaj zapadnjačkog kapitalizma koji kvari mladost, strip je bio zabranjen sve do 1951. godine.
Izvor: novilist.hr / snimio Denis Lovrović
Reklame ispred svih današnjih medija imaju važan položaj u svijetu. Reklame prisutne na izložbi prikazuju seljake u dominantnim položajima koji su spremni obnoviti domovinu. Iz izloženih plakata jasno je vidljivo Maurovićevo razumijevanje ikonografskih važnosti u propagandi. Osim takvih reklama, Maurović je izrađivao i plakate za filmove kao što je primjerice Pesma sa Kumbare iz 1955. godine. Maurovićev opus plakata još je uvijek nedovoljno istražen.
Bilo po narudžbi ili samovoljno, Maurović je uvijek bio sposoban prikazati žensku figuru u erotičnom stanju, nekad otkrivajući više, nekada manje. Na izložbi se nalazi poseban segment s njegovim pornografskim uradcima. Posebno je zanimljiv dio koji sadrži slijed eksplicitnih sadržaja jednog para koji se iz svakidašnje situacija nađe u spletu raznih okolnosti koje završavaju seksualnim prikazima jednog ili dva muškarca kako uživaju u istoj ženi. Namjera je bila da prikazi budu što više ponižavajući i neprihvatljiviji društvu. Taj segment Maurovićeva djelovanja još uvijek čeka daljnja istraživanja o položaju žena u međuratnom razdoblju.
U svakom je pogledu Andrija Maurović nezaobilazan dio naše kulture, iako njegov konačni opus još i dalje ne poznajemo. Kako je često poklanjao slike, veliki broj njegovih djela je u privatnim kolekcijama i nažalost potpuno nedostupan javnosti.
