Popularizacija arheologije i književnosti: FestArk, prvi festival arheološke knjige

Arheologija kao znanstvena disciplina danas je još uvijek relativno nepoznata široj javnosti u pravom smislu riječi. Činjenica jest da dio hrvatske javnosti pokazuje interes za nju te se u naslovima dnevnih novina i web portala često mogu pronaći fraze poput “senzacionalno arheološko otkriće”, “arheološki biser” ili “arheolozi iskopali ljudski kostur”. Ipak, čak i uz rastući interes medija za arheologiju,  ovakve objave u većoj mjeri ostaju vezane za  izazivanje “šok efekta” kod čitatelja, pri čemu široj javnosti i dalje ostaje relativno nepoznato čime se arheologija uopće bavi te zašto je važna.

Kroz proteklih nekoliko desetljeća, popularizacija znanosti postala je sve češća tema rasprave u akademskim krugovima, a o popularizaciji arheologije te njezinom približavanju široj javnosti počeli su promišljati mnogi hrvatski i svjetski arheolozi. Kako arheologiju uopće približiti široj javnosti? Kako na zanimljiv način objasniti zainteresiranima da je arheologija nešto više od “kopanja kostiju”? Je li rastući interes medija za arheologiju nužno pozitivna stvar ili ju predstavlja kao previše mistificiranu? Naposljetku, do koje mjere popularizacija znanosti uopće može ostati odvojena od financijske dobrobiti institucija?

Arheološki muzej u Zagrebu (AMZ) jedna je od institucija koja već godinama prihvaća popularizaciju arheologije te aktivno radi na njezinom približavanju široj javnosti, a posebice djeci i mladima. Arheološki ljetni kampovi, stručne radionice, besplatna vodstva za građanstvo, publikacije namijenjene djeci i mladima te popularna Facebook rubrika Pretpovijest petkom samo su neki od pokušaja približavanja arheologije zainteresiranim pojedincima. Najnoviji takav projekt AMZ-a je FestArk, prvi hrvatski festival arheološke knjige, održan od 9. do 14. travnja 2019. godine u prostorima Muzeja. Festival je obuhvatio razne aktivnosti poput obilaska muzeja, stručnih predavanja i radionica te predstavljanje arheoloških publikacija po promotivnim cijenama. Osim AMZ-a, predstavljene su i partnerske institucije poput Instituta za arheologiju, Hrvatskog arheološkog društva, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Sveučilišta u Zadru te mnogih drugih hrvatskih arheoloških i gradskih muzeja.

AMZ kroz cijelu godinu posjećuju brojni zainteresirani građani, što nije neobično s obzirom na pristupačnost i otvorenost Muzeja prema ne-arheolozima. Brojni besplatni i zanimljivi sadržaji dostupni su kroz cijelu godinu, a održavanje FestArka nije ništa drugačije. Uz brojne arheologe i stručnjake srodnih polja, Festival su posjetili mnogi  zainteresirani studenti, mladi ljudi, roditelji s djecom, ali i umirovljenici. Pri ulasku u muzej, na prvi pogled možda nije jasno zašto se ova manifestacija uopće naziva “festivalom”, a najvećim dijelom  sastoji se od običnih štandova knjiga. Ipak, ova manifestacija je mnogo više od samopromocije institucija i aktualnih publikacija, što je jasno već nakon prvih nekoliko koraka kroz prostor Festivala.

Iz programa Festivala također je očigledno da nije namijenjen isključivo arheolozima ili stručnjacima srodnih polja, već svima zainteresiranima. Glavni naglasak stavljen je upravo na interaktivne stručne radionice namijenjene djeci, ali i ostalim uzrastima, poput Obuci halštatskog ratnika i Upoznajmo opremu kasnoantičkog vojnika na Claustri u kojima se sudionici upoznaju s odjećom i opremom željeznog i kasnoantičkog doba te dobivaju uvid u kulturu navedenih razdoblja, ili pak Izradi svoj bookmark u kojemu se potiče upotrebljavanje motiva i ornamenata iz željeznog doba u svakodnevnom ukrašavanju. Posebno je zanimljiva i Pišemo i čitamo hijeroglife pri kojoj su se zainteresirani upoznali s osnovama  hijeroglifa kroz izradu bookmarka s vlastitim imenom, potičući time i popularizaciju egiptologije. Osim radionica, svakako treba istaknuti i arheološke društvene igre poput Zaigrajmo s knezom Branimirom gdje se sudionici upoznaju sa zanimljivostima vezanim uz Branimirovu vladavinu i hrvatsku povijest te BACK TO 888! u kojoj igrači povezuju i skupljaju srednjovjekovne predmete. Predstavljena je i arheološka publikacija namijenjena djeci, Šetnja kroz bakreno doba, koja najmlađima približava kulturu i život navedenog razdoblja.

Iako manifestacija nije definirana kao popularizacija arheologije, očigledno je da  je jedna od namjena Festivala bila upravo upoznavanje šire javnosti s arheologijom, ali i s književnošću. Pri tome svakako treba istaknuti i odabrani termin održavanja Festivala. Naime, on nije odabran slučajno, već se veže uz srodne manifestacije poput Dana hrvatske knjige, Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Noći knjige. Termin održavanja Festivala svega je tjedan dana prije Dana hrvatske knjige, 22. travnja (dan kada je Marko Marulić 1501. godine dovršio djelo Judita), odnosno Svjetskog dana knjige, 23. travnja (obljetnica smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa). Mjesec travanj stoga je već desetljećima obilježen mnogobrojnim manifestacijama i aktivnostima koji se vežu uz popularizaciju književnosti, kulture i umjetnosti.

Potaknut mnogobrojnim srodnim manifestacijama i idejama, po prvi puta je održan i Festival arheološke knjige koji spaja arheologiju i književnost. Osim inicijalne namjere promocije aktualnih arheoloških publikacija, Arheološki muzej u Zagrebu je istovremeno uspio približiti arheologiju javnosti te pružiti svima zainteresiranima uvid u arheologiju kao znanstvenu disciplinu.


Fotografije: Sabrina Nikolina Boj

Poveznice