U srcu New Yorka, grada koji nikada ne spava, gdje se susreću svjetski poznate umjetničke scene i raznolike kulture, postoji nevidljiva borba koja se odvija ispod površine. Nezaobilazni su stanovnici kanalizacija i podzemlja ovog milijunskog grada štakori. Njihova prisutnost inspirirala je i radnju poznatog crtića iz 90-ih Ninja Turtles, u kojem je jedan od glavnih likova upravo štakor Splinter koji spašava četiri kornjače i odvodi ih u svoj dom u kanalizaciji grada. Prema novim procjenama, u New Yorku nakon pandemije broj štakora porastao je na 3 milijuna. Upravo su istaknute životinje inspirirale umjetnicu Lanu Stojićević za produkciju novog umjetničkog rada naslovljenog YOUR ARTWORK HERE, a koji je realizirala u sklopu dvomjesečnog boravka u New Yorku. Lana Stojićević je 2021. godine osvojila Nagradu Radoslav Putar koja je dio međunarodne mreže Young Visual Artists Awards sastavljenu od organizatora iz dvanaest europskih država. Nagrada uključuje dvomjesečni boravak u New Yorku u organizaciji Residency Unlimited, samostalnu izložbu u Institutu suvremene umjetnosti u Zagrebu i mjesto u žiriju za dodjelu nagrade iduće godine. U Institutu za suvremenu umjetnost je u srijedu, 29. studenoga, otvorena izložba dobitnica Nagrade Radoslav Putar, umjetnica Lane Stojićević i Glorije Lizde koje dijele iskustvo rezidencije u New Yorku. Premda su posjetile New York u istoj godini, njihove umjetničke prakse su posve različite, stoga ću se u osvrtu fokusirati na rad umjetnice Lane Stojićević koji me potaknuo na promišljanje o različitim temama.
Tijekom boravka u ovom milijunskom gradu, Lana Stojićević primijetila je neobične objekte koji izgledaju kao kamen, a ispostavilo se da je riječ o kutijama kojima se pokušava riješiti problem obitavanja štakora na njujorškim ulicama. Plastične kutije integrirane su u okoliš Central Parka i ostalih zelenih površina te su nadahnule autoricu za razrađivanje koncepcije novog umjetničkog rada. Kao središnji element rada koristi zamku za štakore koju postavlja na komad umjetne trave. Unutrašnjost ovog objekta ispunjena je plastičnim replikama najatraktivnijih spomenika grada, poput Kipa slobode i Empire State Buildinga, koji u ovoj umanjenoj formi podsjećaju na suvenire za turiste. Također je vidljiva poveznica s igračkama Polly Pocket koje su bile popularne u djetinjstvu umjetnice. Na sam poklopac kutije, umjetnica postavlja tekst YOUR ARTWORK HERE smještajući ga između dva korintska stupa sa svake strane koji simboliziraju neoklasičnu arhitekturu i često krase muzejske i galerijske zgrade. Na ovaj način klopka za štakore postaje svojevrsna minijaturna galerija koja metaforički predstavlja njujoršku arhitekturu i kulturnu baštinu.
Unatoč čestoj pretpostavci o New Yorku kao gradu beskrajnih mogućnosti, stvarnost obično pokazuje drugačiju priču. Štakori se doživljavaju kao simbol prisutnosti siromaštva, što je realnost koja je itekako izražena u ovoj metropoli, iako nerijetko skrivena iza sjaja glamura nametnutog od strane Hollywooda i putem raznih medija. Birajući ovu tematiku umjetnica sugerira na koji način ljudi u New Yorku percipiraju štakore, odnosno siromaštvo i obilje beskućnika. Parkovi New Yorka kao lokacije na kojima su postavljene klopke za štakore, istovremeno su domovi beskućnika, a autorica svojim radom povlači paralelu između percepcije štakora i beskućnika, kao onih koji nisu dobrodošli u svijetu njujorškog glamura. U posljednjih nekoliko godina porasla je cijena najma zbog čega je broj beskućnika u New Yorku dostigao najveći broj od 1930-ih godina. Tako tisuće ljudi svake noći spava na ulicama, parkovima i ostalim javnim mjestima, a oni kojima se posreći, naći će smještaj u prepunim skloništima. Čak i ljudi koji imaju posao žive od plaće do plaće, a često im je život na rubu siromaštva, što potvrđuje da je njujorški glamur zabluda, a dostojanstven život dostupan je isključivo onima koji zarađuju iznadprosječne plaće ili su spletom okolnosti naslijedili pojedine nekretnine ili bogatstvo imućnih predaka. “Običnom” čovjeku ne preostaje puno opcija za opstanak u njujorškom kontekstu, a upravo Lana Stojićević u svojem radu u središte zanimanja postavlja dva ključna problema života u New Yorku. Na suptilan način potiče promatrača na temeljito iščitavanje problematike i razumijevanje, ne samo New Yorka, već i ostatka svijeta. Umjesto obećanja beskrajnih mogućnosti, štakorska zamka postavlja pitanje stvarnosti ovog sna, naglašavajući socijalne nejednakosti i izazove. Tako pojam “američki san” postaje nedostižna i nerealna ideja koju većina ljudi ne uspijeva realizirati.
Umjetnički rad Lane Stojićević, s druge strane, kritizira elitizam i pretencioznost muzejskih i galerijskih institucija u gradu. Stavljanjem replika spomenika unutar zamke za štakore, umjetnica subverzivno komentira način na koji umjetničke institucije zadržavaju umjetnost u okvirima ekskluzivnosti i odvojenosti od šireg društva. Time se postavlja pitanje pristupačnosti umjetnosti i koliko je stvarna umjetnička scena u New Yorku dostupna i relevantna za širu populaciju. New York je tako percipiran kao grad koji selektivno određuje tko je dobrodošao, a istovremeno svim svojim snagama pokušava ukloniti ono što nije. Klopka koja mami štakore, isto kao što grad privlači brojne umjetnike, na kraju ih zarobi i odbaci.
Kroz svoje djelo, Lana Stojićević provocira gledatelje da promišljaju o New Yorku kao gradu koji pažljivo bira ljude koji su poželjni, ali istovremeno se bori s izazovima koje ne želi ili ne može prihvatiti. Umjetnički rad YOUR ARTWORK HERE postaje snažan komentator suvremenih društvenih dinamika, reflektirajući slojevitost života u jednom od najdinamičnijih gradova svijeta. U ovom djelu skromnijih dimenzija, umjetnica skriva mnoge poruke koje nas potiču na promišljanje problema koji možda nisu toliko izraženi kod nas, ali i dalje su prisutni.
Emma Sabljić
Glorije Lizde, Krevet za Jordana Neelyja
1. svibnja 2023. godine u njujorškoj podzemnoj željeznici 24-godišnji bivši marinac, bijelac Daniel Penny, ugušio je 30-godišnjaka, crnca Jordana Neelyja. Neely je bio ulični zabavljač, imitator Michaela Jacksona koji je zadnjih deset godina svog života patio od ozbiljnih mentalnih problema. Jordana Neelyja državni je sistem u ranoj dobi izdao. Njegovi su problemi započeli kada mu je majku ubio očuh, nakon čega je živio s raznim članovima rodbine, u domovima za mlade i s privremenim posvojiteljima, ali bez pružene pomoći za mentalno zdravlje.
Dekret „Right to Shelterˮ, donesen 1981. sudskom odlukom, propisuje svim ljudima u New Yorku pravo na siguran smještaj. Prema Koaliciji za beskućnike (Coalition for the Homeless), u NYC-u je u listopadu 2023. bilo preko 90 000 ljudi bez doma, uključujući skoro 33 000 djece. Problem ondje nije samo smještaj, već i bolničko liječenje nedostupno najpotrebitijima. Prema podacima Svjetske banke u SAD-u, na 1 000 ljudi postoji tek 2,9 bolničkih kreveta. Vladina obećanja porasta broja smještaja u medicinskim ustanovama nikada nisu ostvarena.
Glorija Lizde dobitnica je Nagrade Radoslav Putar za najboljeg mladog umjetnika 2022. godine, u sklopu koje je 2023. godine dva mjeseca boravila u njujorškom Residency Unlimited. U prosincu iste godine, zajedno s prethodnom dobitnicom Lanom Stojićević, u Institutu za suvremenu umjetnost izlagala je rad „Krevet za Jordana Neelyjaˮ.
Rad izrađen u cijanotipiji prikazuje krevet čija je forma razlomljena na kvadrate. Zbog plave se boje prikaz doima lebdećim, nedodirljivim, a rešetkasti raspored koji podsjeća na zatvor čini nam krevet nedostupnim. Pametan odabir medija izvrstan je način kojim tehnika svojom prvotnom svrhom aktivno sudjeluje u naraciji djela. Cijanotipija se izvorno koristila za tehničke i arhitektonske nacrte, stoga krevet izrađen ovom tehnikom predstavlja Glorijin plan za prijeko potreban bolnički krevet. Izravno prikazivanje kreveta upućuje na to da problem nedostatka bolničkih smještaja nije nerješiv kao iz perspektive političara. Lizde je pružila Neelyju ono što američki sistem nije mogao.
Rezidencija u New Yorku ne zahtijeva stvaranje radova, ali Nagrada Radoslav Putar obvezuje umjetnike da izlažu u Institutu, ustanovi koja je nagradu začela. Zanimljiva je tema koju Glorija Lizde odabire kako bi predstavila svoj boravak u New Yorku. Autorica ne glorificira New York, meku suvremene umjetnosti, i ne romantizira boravak u stranoj zemlji, već problematizira pitanje rase, mentalnog zdravlja i institucionalnog djelovanja. U intervjuu za Radio Student autorica je izjavila da ju je boravak u New Yorku potaknuo da u svom radu istraži nove medije i vrste izričaja te da se nastavi otkrivati teme koje nisu vezane uz njezinu obitelj i otkrivanje vlastitog identiteta, a koje obilježavaju većinu njena stvaralaštva.
Iako komentira američku socijalnu situaciju, djelo predstavlja problematiku relevantnu i na našim područjima. U većim gradovima Hrvatske sve je veći broj stranih imigranata koji su nerijetko smješteni u neadekvatne stambene prostore i kojima nisu pruženi potrebni uvjeti za rad. Među lokalnim stanovnicima postoji neskriveni animozitet prema tim ljudima druge boje kože. Rasistički i ksenofobični komentari i napadi upućeni novopridošlom stanovništvu aktualan su problem u našoj zajednici te se ne možemo više praviti da je to stvar dalekih zemalja. Suočavanje s činjenicom da nismo više homogena država sa etnički jednolikim stanovništvom ključno je u izbjegavanju marginalizacije i agresije prema stranim radnicima i građanima. Nije riječ o problemima „drugihˮ, već o problemima koji prožimaju naše društvo i kojima se trebamo pozabaviti kako bismo da izbjegli tragedije slične Neelyjevoj.
Dubokim zaranjanjem u „Krevet za Jordana Neelyjaˮ, u priču koja je potaknula njegovu izradu, u tehniku i njenu povijest, otkrivamo brojne slojeve ovoga djela. Osobito je impresivno promatrati radove u kojima možemo otkrivati razmišljanje autora prilikom stvaranja te pristup oblikovanju i prezentiranju teme. Lizde se ni prije nije bojala baviti traumom i boli. Njen kritički, ali ponajprije human, pristup teške teme čini pristupačnima i izazovnima, potiče na suosjećanje i preispitivanje. Riječ je odlikama ozbiljne umjetnosti vrijedne pažnje, umjetnosti koja društvu pomaže zaliječiti rane.
Dora Meštrović
