Oris Kuća Arhitekture je u petak, 18. ožujka, omogućila predavanje dr. sc. Dine Milinovića Luj XIV. i Hrvati u organizaciji Francuske alijanse, čime je priveden kraju Mjesec frankofonije 2016., iniciran od veleposlanstava zemalja članica Frankofonije u Zagrebu te potpomognut Ministarstvom vanjskih i unutarnjih poslova, kao i brojnim kulturnim udrugama.
S obzirom da je predavanje također bilo dio izložbe Arhitektura i performans – grafike iz kabineta Luja XIV. u fundusu MUO, Milinović, inače profesor Odsjeka povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo se na prošlogodišnje obilježavanje 300. obljetnice smrti tog znamenitog europskog vladara, čija se vladavina istakla ne samo svojim trajanjem (1643.-1715.), već i uspjesima u sređivanju francuske državne uprave i vanjske politike te procvatom kulture. Sedamnaesto stoljeće, koje se pokazalo kao razdoblje i ratovanja i diplomacije, obilježeno pretenzijama Luja XIV. na španjolsku krunu, za društveni i politički život Francuske značilo je koncentraciju pažnje oko kraljevske osobe, o kojoj svjedoče i brojni bakrorezi te bakropisi kao zabilješka vrhunskih dosega Lujeve vladavine. Iskorištavanje prednosti grafičkoga medija predstavljalo je učinkovito promidžbeno sredstvo širenja svojevrsnog kulta vladarske ličnosti, nadahnutog klasičnom tradicijom prema kojoj se kralj poistovjećivao sa samim Suncem. Reprezentativnim primjerom za tu glorifikaciju bila je prikazana deviza sa zrakama koja je ujedinila sve brojne kvalitete smatrane Lujevim odlikama i činile ga državnikom nec pluribus impar – nikome ravnim.
Veza francuskoga dvora s hrvatskim narodom uspostavljena je još kraljevskim obećanjem pomoći i zaštite u prvoj polovici 17. stoljeća, koje nije sustavno provođeno u djelo usprkos aktiviranju Hrvata na strani Francuske u nizu bitaka za teritorij diljem Europe. U središtu govora o francusko-hrvatskim odnosima tijekom Grand Sièclea bila je, dakako, urota hrvatskih i ugarskih velikaša protiv careva dinastije Habsburg, čiji je nesretni ishod obilježio te odnose za dulje vrijeme. Kako je objasnio Milinović, sjaj kraljevskoga dvora svejedno je ostao uzor mnogima, kako velikašima, tako i običnim vojnicima-plaćenicima, a o konjanicima regimente Royale Cravattejoš uvijek svjedoče imena sačuvana u arhivima Francuske kopnene vojske. Upravo uz tu vojnu jedinicu vezana je i anegdota o nastanku mode nošenja kravata, čiji je prototip bio dio vojne uniforme hrvatskih boraca.
Prema riječima povjesničara Jacquesa Le Goffa, predavanjem je istaknuta važnost ‘održavanja dijalektičkih odnosa između težnji k ujedinjenju i očuvanja različitosti’, kao što je i ukazano na sadržaj priče o povijesnoj povezanosti francuske i hrvatske politike, a time i kulture, temeljito proučenoj u knjizi Luj XIV. i Hrvati autora Luca Oreškovića.
