Mladi konceptualni umjetnik Vanja Babić diplomirao je 2013. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za animirani film i nove medije, a prije toga je stekao diplomu na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (2008). Njegovi radovi uglavnom su društveno angažirani te se bavi temama novca (Dvadeset eura, 2010; 5% za umjetnost, 2011), kritikom današnjeg konzumerističkog, kapitalističkog društva (Kruh od jučer, 2016), pitanjem otpada i reciklaže (kuća od otpada na Golom Brijegu, 2019) te kroz djela pokušava osvijestiti publiku i potaknuti na male promjene koje su na globalnoj razini značajne za očuvanje našeg planeta i napredak društva.
Današnje društvo puno je paradoksa te Babić uzima jedan banalni primjer, jednostavnu i svakodnevnu namirnicu – kruh, koji savršeno prikazuje sve kontradiktornosti današnjeg svijeta koji "napredne" zemlje potiče na masovnu proizvodnju, bespotrebno nagomilavanje stvari, dok zemlje "u razvoju" nemaju dovoljnu količinu hrane da bi opskrbile stanovništvo. Život u gradovima i brze promjene na svim razinama života primorale su nas na mahnite i brzoplete kupovine stvari i namirnica bez razmišljanja o njihovoj svrhovitosti. Vanja Babić je poticaj za rad Kruh od jučer dobio tijekom ljetovanja na Hvaru kada je na odlagalištu smeća u prekrasnom morskom pejzažu naišao na golemo brdo odbačenog kruha koji je još uvijek zdravstveno ispravan, a rezultat je prevelike i bespotrebne proizvodnje pekarskih proizvoda jer bi turizam valjda propao ako bi turist došao u pekaru i baš u tom trenutku ne bi bilo raženog kruha s bučinim i chia sjemenkama. Taj šokantni prizor potaknuo ga je na istraživanje te je saznao da se za cijenu od 15 do 20 kuna može kupiti cijela vreća kruha od jučer, što podrazumijeva nekoliko kilograma kruha. Također je zanimljivo da je 2015. godine donesen zakon koji nalaže da se sva donirana hrana oslobodi od plaćanja PDV-a, a cilj mu je bio smanjiti količinu odbačene, zdravstveno ispravne hrane, potaknuti na darivanje te podignuti svijest o potrošnji hrane na osobnoj, ali i kolektivnoj razini. Još jedan veliki apsurd, kako je istaknuo Vanja Babić, bio je i primjer jednog zagrebačkog pekara koji je čak novčano kažnjavan za besplatno dijeljenje neprodanog kruha.
Fotografija hvarskog odlagališta smeća
Kroz jednostavni socijalni angažman te medij fotografije i interaktivne instalacije umjetnik je pokušao pridonijeti podizanju svijesti o paradoksalnom problemu svijeta koji ima milijune ljudi koji umiru jer nemaju što jesti te svijeta koji ima milijune tona odbačenog kruha. Osim problema gladi i bahatosti bogatih, u ovome radu Babić propituje i utjecaj marketinga masovnih pekarskih lanaca koji nam usađuju u podsvijest lažne i fiktivne vrijednosti, lansiranje instant proizvoda te (ne)svijest ljudi o podrijetlu sastojaka i namirnica koje svakodnevno kupuju i konzumiraju. Osim toga, naglasio je i bešćutnost velikih pekarskih lanaca koji čak ni svojim radnicama i radnicima ne daju besplatan "gablec" niti oni smiju iskoristiti neprodane namirnice, za razliku od manjih obiteljskih radnji gdje je situacija nešto drugačija. U galeriji Šira 2016. godine Vanja Babić izložio je rad na temu sudbine starog kruha. Cijela ideja jaza između masovne proizvodnje i nemogućnosti kupnje osnovne namirnice prikazana je kroz dvije goleme vreće kruha od jučer koje je umjetnik kupio za svega 20 kuna. Kruh je bio izložen u jednoj papirnatoj vrećici te u drugoj prozirnoj. Bila je izložena i fotografija stvarnog čovjeka koji preživljava kupujući goleme količine kruha od jučer za svega nekoliko kuna. Kontrast tomu bile su fotografije niza plastičnih vrećica u kojima su tek kupljeni proizvodi također u vrijednosti od 20 kuna, najčešće su to bila tek mala peciva, kroasani, piroške, rolice i štangice dovoljne samo za jedan obrok, čime nas umjetnik tjera na propitivanje novčane vrijednosti i količine jestivog kruha. Uz to su stajale i prepiske razgovora prodavača i kupaca te prodavača i umjetnika otisnute u obliku računa. Postavljena je i interaktivna instalacija kojom je Babić uvukao posjetitelje te su i oni vlastitom akcijom postajali dio njegova rada. Posjetiteljima je omogućio korištenje najobičnijeg kuhinjskog mlinca kojim su ručno mljeli stari kruh u mrvice (prezle) te im je bilo dozvoljeno odnijeti ih kući i upotrijebiti kako kruh od jučer ne bi propao.
Kruh od jučer, Galerija Šira, 2016.
Mlinac za krušne mrvice, interaktivna instalacija
Vanja Babić vrlo je zanimljiv i originalan novomedijski umjetnik koji kroz svoje izložbe progovara o problemima današnjeg konzumerističkog društva te je osvježenje među konceptualnim umjetnicima. Rad Kruh od jučer ima snažnu poruku, utječe na osobnu percepciju potrošačkih navika pojedinca i upravo u tome leži njegova velika vrijednost.
Osvrt je nastao u sklopu kolegija "Teorija i povijest povijesti umjetnosti" (nositeljica: dr. sc. Jasna Galjer) na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom dr. sc. Josipe Lulić te ostvarenom suradnjom s umjetničkom organizacijom Atelieri Žitnjak / Galerijom AŽ (voditelj programa: Bojan Krištofić) gdje je 2019. godine održana izložba Vanje Babića "Goli brijeg".
