Travanj 2016. godine u znaku je Borisa Bućana čije se čak dvije izložbe trenutno mogu posjetiti u Zagrebu. Jedna od njih nosi nazivMrežnica i otvorena je 8. travnja u Gliptoteci HAZU.
Na izložbi je predstavljeno osamdesetak Bućanovih slika koje su nastale od početka 2016. godine, a oni koji su upoznati s njegovim ranijim radovima primijetit će odmak od uobičajenih urbanih tema. Osim novih tema, dolazi i do promjene u koloritu pa se tako uz karakteristične crnu i sivu javlja širok dijapazon boja: različite nijanse crvene, ružičaste, zelene, žute, plave, bijele itd.
Izložba je tematski podijeljena po prostorijama, a naglasak se stavlja na slike inspirirane rijekom Mrežnicom smještanjem u dvije najveće prostorije. U vezi sa samim postavom ovog dijela izložbe treba istaknuti grupiranje slika prema bojama koje dominiraju na platnu, ali i suprotstavljanje slika različitih kontrastnih boja na suprotnim zidovima. Tako se na jednome zidu nalaze slike dominantno crne boje, od kojih je na nekima nagoviješteno mreškanje vode sa tek par crnih i sivih poteza, dok je na drugima platno do pola obojeno u sivo kako bi se dobio efekt zrcaljenja na površini rijeke. Nasuprot ovim slikama postavljene su slike dominantno tirkizne i zelene boje koje prikazuju krajolik oko rijeke. Motiv koji se javlja na nekoliko slika su stabla, i to različitih vrsta koje umjetniku omogućuju korištenje različitih boja, a svakako treba spomenuti i motiv labuda koji se također ponavlja na nekoliko djela. Na slikama vezanima uz rijeku zanimljivo je što Bućan koristi iste nijanse tirkizne boje, na nekima kako bi prikazao rijeku, a na nekima kako bi prikazao nebo.
U drugoj prostoriji u kojoj su izložene slike inspirirane rijekom nalaze se slike na kojima se Bućan bavi pogledom na rijeku iz daljine i objektima koji se nalaze na obali rijeke. Da je umjetnik na obalu rijeke dolazio više puta i da ju je promatrao pod različitim vremenskim prilikama dokazuju nam različite boje neba i okolnog krajolika, kao i sama uzburkanost ili mirnoća rijeke. Izložene su i slike na kojima su prikazani stambeni objekti na Mrežnici, neizbježne vile i vikendice koje otvaraju pitanje ljudskog uništavanja okolnog krajolika zbog vlastite ugode. I u ovoj su prostoriji slike međusobno suprotstavljene bojama, a zanimljivo je spomenuti i nekoliko slika na kojima dominira zlatna koju ne bismo očekivali u kontekstu zimskog riječnog krajolika. Ipak, možemo je smatrati i posljedicom ovogodišnje tople zime koja je krajolik ostavila sličnijim ranojesenskom u čijem prikazivanju obično dominiraju zlaćane nijanse. Na više slika rijeke prikazan je i tajanstveni ženski lik koji se nekad pojavljuje s muškarcem, a način na koji ga Bućan provlači kroz svoja djela ostavlja mogućnost da je i ona umjetniku poslužila kao inspiracija za stvaranje.
Osim slika posvećenih Mrežnici, izložene su i slike kojima je inspiracija svakodnevica i Bućanov doživljaj iste. Što se tiče postava ovog dijela izložbe, slike su također tematski grupirane, ali po različitim prostorijama. Bućan se u ovom dijelu između ostalog bavi i gradom Zagrebom. U jednoj prostoriji izložene su slike ulica koje se nalaze u okolici Doma HDLU-a, a koje se, naravno, mogu promatrati i simbolički s obzirom na to da je Bućan i sam istaknuti član Društva. Ove slike nisu apstraktne za razliku od nekih iz ciklusa posvećenog Mrežnici, a umjetnik je koncentriran na prikazivanje djelića atmosfere ulice ili pojedinih dijelova građevina, i to u različito doba dana. Osim prostora oko Doma HDLU-a izloženi su i radovi na kojima je prikazan prostor Ilice i Britanca, a na nekima od tih slika poigrava se prikazivanjem detalja koje potom uklapa u cjelinu na drugoj slici. Za ove slike karakteristično je i kontrastno komponiranje crno-bijelih pozadina s ključnim detaljima u jarkim bojama.
U jednoj prostoriji izloženo je nekoliko slika čija je tema umjetnikov doživljaj putovanja u Fažanu. Samo putovanje predstavljaju slike autoceste i automobila u prolazu, a nakon njih slijede slike odredišta u koje umjetnik dolazi. Ovaj dio izložbe svjedoči o nemiru samog umjetnika koji bilježi sve detalje i stvara nova djela čak i kada putuje!
Za kraj ostaje prostorija u kojoj su suprotstavljene slike iz zagrebačkog okružja i one iz europskih gradova. Što se tiče Zagreba, radi se o prikazima mjesta na kojima se umjetnik svakodnevno kreće. Kadar je rezan na način da podsjeća na fotografiju, prikazi prostora nisu detaljni te bi se moglo raditi o bilo kojem restoranu ili šanku da nam umjetnik u naslovu ne naglašava o kojem prostoru se točno radi. Nasuprot tim slikama nalaze se prizori poznatih zgrada iz europskih gradova pa tako British Museum predstavlja poznata crna ograda, a Graz ornament na zgradi na glavnom trgu.
Na izložbi je predstavljen širok dijapazon tema od kojih su neke tipične za Bućana, dok su druge novost za one koji prate njegov rad.Ipak, naglasak je na slikama inspiriranim Mrežnicom, rijekom koja za Bućana predstavlja ono što je Monetu predstavljao vrt u Givernyu. Za njegove prikaze rijeke karakteristični su brzi, gusti potezi boje koji svjedoče o brzini stvaranja djela, ali i o umjetnikovim tendencijama da prikaže posjetiteljima ćudljivu narav rijeke. Zanimljivo je to što je gotovo devedeset izloženih radova nastalo od početka 2016. godine, čime Boris Bućan dokazuje da je daleko od umjetnika od krizi i da publici ima još mnogo toga novoga za pokazati!
Izložba će biti otvorena do 8. svibnja u Galeriji II i III u Gliptoteci HAZU, a može se pogledati od utorka do petka od 11 do 19 sati i subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.
Fotografije: Ana Svalina
