Najveći europski festival stripa ‘Festival international de la bande dessinée’ održao se već 44. godinu zaredom od 26. do 29. siječnjau francuskom gradiću Angoulêmeu, gdje su se tradicionalno okupili najpoznatiji izdavači i autori stripa iz cijelog svijeta.
Festival godišnje posjeti oko 200 000 ljudi, a mjesta održavanja raspoređena su po dvadesetak lokacija diljem cijeloga grada. Koliko bogatu povijest i važnost ima strip kao samostalna umjetnost u Francuskoj potvrđuje podatak da je samo 2013. godine u Francuskoj objavljeno 5 519 naslova, uključujući mnogo podžanrova, od kojih su 1528 francusko-belgijski bandes dessinées, 372 grafičkih novela, 385 američkih naslova i 1575 manga, odnosno stripova s područja Japana.
Glavni festivalski program proteže se preko 6 paviljona i uključuje nekoliko velikih izložbi, susrete s autorima, radionice, koncerte, projekcije filmova i poseban program ‘Jeunes talents’ (Mladi talenti), no zanimljivo je da se uz njega već sedmu godinu za redom održava i popratni spin off ‘FOFF’ program, koji zauzimaju alternativni izlagači s ciljem njegovanja underground kulture izdavaštva. Osim što je grad svake godine domaćin ovog festivala, u njemu se nalazi i poznata rezidencija za strip crtače i veliki studio animiranog filma ‘2d3D Animations’.
Ovogodišnji glavni izložbeni program obuhvatio je sva tri svjetska žarišta stripa: u čast prošlogodišnjem dobitniku festivalskog Grand Prixa izloženo je 150 radova poznatog belgijskog stripaša Hermanna Huppena, najpoznatijeg široj javnosti po svojem postapokaliptičnom stripu ‘Jeremiah’. U samom Muzeju grada, po prvi puta u Francuskoj, prikazano je 150 originalnih tabla kultnog japanskog ilustratora i autora mange iz 70-ih godina, Kazua Kamimure, dok je na drugom kraju grada u Muzeju stripa prikazan rad genija američkog stripa Willa Eisnera, po kojem nosi ime najprestižnija američka nagrada na području devete umjetnosti.
Možda najzanimljiviji podatak hrvatskoj javnosti jest da je u sklopu glavnog programa Festivala održana i samostalna izložba stripa autora Miroslava Sekulića-Struje, laureata programa ‘Mladi Talenti’ 2010. godine. Njegov prvi strip ‘Pelote dans la fumée’ (‘Zapleteni u dimu’) doživio je veliki uspjeh na području Francuske u nakladi izdavačke kuće Actes Sud, a koliko je zastupljen i priznat među lokalnim autorima govori činjenica da je bilo dovoljno spomenuti zemlju iz koje dolazite da bi se počelo oduševljeno izvikivati njegovo ime. Strip je objavljen u formi diptiha, a sama radnja smještena je u jednom sirotištu u Hrvatskoj. Tijekom četverodnevne izložbe, Sekulić je u suradnji sa španjolskim glazbenikom Ignaciom Plaza Ponce svaki dan izvodio slikarsko-glazbeni performans ‘Četiri godišnja doba’.
Slikarsko glazbeni performans Miroslava Sekulića – Struje i Ignacia Plaza Ponce ‘Četiri godišnja doba‘
U šest žanrovski podijeljenih paviljona izlaže godišnje oko 6 000 sudionika, te broju velikih izdavačkih kuća među kojima su Dargaud, Delcourt i Casterman ravnopravno konkurira količina nezavisnih nakladnika. Među najpoznatijim imenima na ovogodišnjem izdanju tako se moglo susrest Kim Jung Gija, fenomena južnokorejske ilustracije, poznatog po svojem fotografskom pamćenju i mogućnosti crtanja detaljnih i kompleksnih scena bez pripreme, koji često poziva i uključuje publiku da sudjeluje u samom procesu. Festival je također ugostio kultnog autora stripa ‘Ghost World’ Daniela Clowesa, koji mu je 2002. priskrbio nominaciju za Oscara za najbolji scenarij istoimenog filma, a u Angoulême je ove godine došao predstaviti svoj novi rad ‘Patience’. Karte za susret s autorom morale su se rezervirati i do nekoliko dana ranije, a mi smo imali tu sreću da smo uspjeli razmijeniti nekoliko riječi s njim na otvorenju njegove izložbe nekoliko dana kasnije u Parizu. U tematski najraznovrsnijem paviljonu nezavisnog izdavaštva, ove godine dominirala su imena poput Brechta Evensa, mlade nade belgijskog stripa, koji je u izdavaštvu već spomenute kuće Actes Sud do svoje tridesete godine objavio tri velika rada i za to osvojio mnoge prestižne nagrade. Zbog svojeg karakterističnog stila mnogi mu pripisuju začetak novog pokreta u suvremenoj europskoj ilustraciji.
Za kraj, bitno je istaknuti da između Francuske i Hrvatske i regije na području devete umjetnosti postoji vrlo bliska, no široj javnosti nepoznata veza. Osim na primjeru Miroslava Sekulića-Struje, u paviljonu nezavisnog izdavaštva moglo se uočiti da imena poput Igora Hofbauera, koji objavljuje pod francuskom nakladničkom kućom L’association, Nine Bunjevac, autorice stripa ‘Fatherland’ objavljenog pod nakladništvom kuće Ici Même ili pak srpskog festivala nesvrstanog stripa ‘Novo Doba’ već godinama uživaju snažan internacionalan ugled i imaju vlastitu publiku, dok na našem području neki od njih ostaju potpuno nezastupljeni ili nepoznati. Jedan od razloga tome vjerojatno je i veličina samog tržišta, s obzirom da se uz ogromnu konkurenciju svake godine na festivalu nađe i mnogo mladih stripaša koji sa svojim radovima tek traže izdavače od štanda do štanda, te ih uz golem broj mogućnosti nerijetko i uspijevaju pronaći, u suprotnome – ukoliko se vaš rad ne uklapa u kanone neke nakladničke kuće – saznajete to odmah.