U prostorijama Galerije Klovićevi dvori 28. studenog 2019. godine otvara se izložba posvećena članovima i stvaralaštvu grupe umjetnika koja je dubinski promijenila put moderne umjetnosti u Hrvatskoj, pod nazivom "Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.–1935.", autora dr. sc. Petra Preloga i pod kustoskim vodstvom "Danijele Marković. Izložba će ostati otvorena sve do 1. ožujka 2020. godine.
Kao što dio naziva izložbe, koji je izvučen iz manifesta Udruženja, i navodi, članovi ove grupe umjetnika zalagali su se za preplitanje umjetnosti i života siromašnih, marginaliziranih pripadnika suvremenog društva. Po prvi put u našoj je modernoj likovnoj umjetnosti u centar (kritičkog) promišljanja smješten niži sloj seljaka, radničkih obitelji pogođenih ekonomskom krizom i glađu, djece u poljima, okruženima stogovima sijena, koritima blata i zapregama sa stokom. Simplificiranim likovnim izrazom, život i položaj onih kojima do tada u umjetnosti nije bilo mjesta gotovo se revolucionarno stavlja u fokus.
Za organizirano djelovanje grupe zaslužan je Krsto Hegedušić koji je, u bliskoj suradnji s arhitektom Dragom Iblerom, 25. veljače 1929. godine, osnovao udruženje umjetnika naziva o čijem antologijskom značenju postoji nekolicina tumačenja. Na prvi pogled radi se o aluziji na tematski ciklus koji je programom ove grupe striktno određen, što je suživot ljudi i zemlje, likovni izričaj grupe obilježen je uporabom zemljanih i zagasitih boja, ali isto tako naglasak je na oblikovanju nacionalnog likovnog izraza, različitog od onog suvremenih europskih tendencija. Ipak, neosporiva je veza s pokretom Neue Sachlichkeit i njezinog lijevo orijentiranog krila koje se zalaže za aktivno, angažirano djelovanje umjetnosti i njezinu važnu ulogu u političkom životu, u osvješćivanju društvenih slojeva koji do tad nisu imali utjecaj niti doticaj s "visokom" kulturom. Hegedušić, Postružnik, Ibler, Junek, Detoni i mnogi drugi umjetnici svojim slikarskim, kiparskim i arhitektonskim djelima upravo pozivaju u umjetnost dotad nepozvane (uključujući na likovnu scenu i umjetnike naive), u njihovo ime govore i za njih se zalažu.
Ova će izložba reaktualizirati djelovanje zemljaša, povodom 90. godišnjice osnutka i čak 48 godina nakon posljednje izložbe posvećene grupi. Njezino kontroverzno djelovanje, ljevičarski uz nacionalne elemente njezina programa, kao i Krležin Predgovor (Hegedušićevim) Podravskim motivima, koji je prouzročio sukob na ljevici koja tada nije podržavala individualizam izraza (a naročito likovnog), i to sve u međuraću i s otvorenim ranama iz Prvog svjetskog rata, neizbježno su formirali njezin status i vrednovanje u hrvatskoj povijesti umjetnosti.
Nadolazećoj izložbi preostaje da revalorizira cjelokupni opus ovako utjecajne grupe umjetnika i uopće predstavi njezino djelovanje u novom svjetlu i kontekstu koji će danas biti intrigantan i aktualan – na posjetiteljima je da odluče ima li danas ovakva tematika i likovni izričaj utemeljenja i potencijalnu važnost za kulturno-politički život pojedinaca.
Marijan Detoni: Sajam u Križevcima (1932.), ulje na platnu (vlasnik Moderna galerija, Zagreb)
(foto: Hrvatska enciklopedija)
Poveznicu na kojoj možete pronaći događaj na Facebooku nalazi se ovdje.
