150. obljetnica rođenja slikara Ivana Tišova - predavanje profesora Dragana Damjanovića

Ove godine obilježava se 150. obljetnica rođenja slikara Ivana Tišova, a u povod tome će dr. sc. Dragan Damjanović u četvrtak, 25. veljače u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu (Marulićev trg 21) održati predavanje na kojem će predstaviti slikarov opus u kontekstu zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Predavanje će se održati u sklopu programa "Kulturni četvrtak u HDA" koji je pokrenut 2013. godine u svrhu popularizacije kulturno-prosvjetnih aktivnosti arhiva kao jednoga segmenta djelatnosti arhivskih institucija u Hrvatskoj. Program čini niz predavanja koja se održavaju jednom mjesečno, obuhvaćajući različite teme iz svih znanstvenih polja.

"Slikar Ivan Tišov (Viškovci kod Đakova, 1870. – Zagreb, 1928.) ubraja se među najvažnije hrvatske umjetnike na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Nakon završene Obrtne škole u Zagrebu školuje se u Beču i Münchenu, a uoči Prvog svjetskog rata dobiva priliku upoznati se i s pariškom umjetničkom scenom. Pod utjecajem ovih sredina i pod budnim okom Ise Kršnjavoga Tišov ostvaruje veliki opus koji čine brojni portreti suvremenika, žanr scene, folklorni motivi, mrtve prirode, alegorijske, historijske i religijske kompozicije. Iznimno je velik broj Tišovljevih djela vezan uz javne narudžbe – svojim je kompozicijama ukrasio palaču Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u Opatičkoj 10, Hrvatsko narodno kazalište, Kraljevsku zemaljsku knjižnicu (danas zgrada Hrvatskog državnog arhiva), Hrvatski sabor i druge javne građevine te velik broj katoličkih i pravoslavnih crkava (zagrebačku katedralu, grkokatoličku katedralu u Križevcima, pravoslavnu sabornu crkvu u Plaškom, pravoslavnu gimnazijsku kapelu u Zagrebu i druge)." iz Predgovora


"Dragan Damjanović rođen je 31. listopada 1978. u Osijeku. Magistrirao je 2005. godine s temom Vukovarski arhitekt Fran Funtak, a doktorirao  2007. s temom Đakovačka katedrala. Od 2012. predstojnik je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u XIX. i u prvoj polovini XX. stoljeća, ponajprije za klasicizam, historicizam (neogotika, neorenesansa, neoromanika, neobizant), secesiju, art-deco, rani modernizam, pitanje nacionalnog stila te političkog i društvenog konteksta nastanka umjetničkih djela." iz stranice Odsjeka za povijest umjetnosti
Poveznice
Moglo bi te zanimati