Više od deset godina nakon retrospektive grafičkog dizajna Alfreda Pala u MUO-u, vrijedni artefakti njegove bogate produkcije predstavljeni na izložbi pod nazivom Tragom oblikovanja Alfreda Pala u Galeriji HDD.
Rad umjetnika neodvojiv je od njegova života i aktualnih društveno povijesnih okolnosti, a inspiraciju za oblikovne modele autor preuzima neposredno iz svakodnevice i svijeta koji
ga okružuje, govoreći jezikom razumljivim i najširoj publici.
Izložbu se moglo pogledati od 16. prosinca 2021. do 7. siječnja 2022. godine. Što se sve na izložbi moglo pogledati, piše nam Mia Vujčić.
Kad korice pričaju
Izložba Tragom oblikovanja Alfreda Pala (HDD, 16. prosinca 2021. – 7. siječnja 2022.)
Iako njegove prisutnosti često nismo ni svjesni, grafički dizajn svakodnevno nas okružuje. Možemo ga primijetiti u obliku plakata na zgradama, a ponekad nam se nalazi nadohvat ruke, u obliku knjiga. Upotpunjujući sadržaj, grafički oblikovane naslovnice knjiga mala su umjetnička djela velike vrijednosti, a upoznavanjem lika i djela Alfreda Pala (Beč, 1920. – Zagreb, 2010.) u izložbenom prostoru, one dobivaju novu značenjsku razinu.
Kao jedan od najproduktivnijih hrvatskih grafičkih dizajnera druge polovice 20. stoljeća i idejni pokretač ZGRAF-a (Međunarodne manifestacije grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija), Alfred Pal također je bio i karikaturist, ilustrator, slikar te likovni i tehnički urednik, oblikujući naslovnice nekih od najuspješnijih knjiga i novinskih izdanja svevremenske kvalitete, poput onih iz biblioteke Hit, biblioteke ITD i EvergriN nakladničke kuće Znanje.
Tragom oblikovanja Alfreda Pala izložba je koja, kronološki predstavljajući materijalne tragove njegovog oblikovanja, pruža uvid u višestruke segmente Palovog osebujnog rada i djelovanja, od onih najslavnijih do javnosti manje poznatih, ali jednako vrijednih. Kroz tu slojevitu i zanimljivu priču u prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva kretali smo se uz vodstvo Sonje Leboš koja je, zajedno s Ivanom Klisurićem, kurirala ovu izložbu.
Više od deset godina nakon retrospektive grafičkog dizajna Alfreda Pala u MUO-u, vrijedni artefakti njegove bogate produkcije predstavljeni na ovoj izložbi sabrani su iz raznih izvora – od Matice hrvatske, Znanja i KGZ-a do privatnih kolekcija. U nadi da će materijalni tragovi njegova oblikovanja jednog dana biti zasluženo institucionalizirani, imali smo priliku osjetiti Palov slikoviti pogled na svijet.
Rad umjetnika neodvojiv je od njegova života i aktualnih društveno povijesnih okolnosti, iz čega proizlazi zaključak o neminovnom utjecaju ratnih i poratnih godina na Palovo stvaralaštvo i život. Prvu restrikciju doživio je zbog židovske vjere na području obrazovanja, naime, nije primljen na studij arhitekture u Beogradu zbog nacističkog zakona Numerus Clausus kojim je ograničen broj židovskih studenata. Potom, bio je zatočenik logora u Rijeci i na Rabu tijekom talijanske okupacije, da bi poslije Drugog svjetskog rata bio jedan od prvih zatočenika Golog otoka i „dvomotorac“, kako su u zatvorskom žargonu nazivali one koji su tamo bili dvaput (najčešće jer su odbijali odati nevine bliske ljude).
Međutim, traumatično iskustvo i ograničavajuće prilike vremena nisu pokolebale Palovu snagu volje i stvaralačku energiju. O želji ostavljanja tragova svojeg oblikovanja, svjedoči opremanje sportske priče Nepobjedivi Kesizupci: priča za velike i male o neobičnoj nogometnoj ekipi Eduarda Bassa. U tom se izdanju nigdje ne spominje njegovo ime, međutim, zahvaljujući Ivanu Klisuriću, otkriveno je da se Pal subliminalno potpisao na jednu ilustraciju (potajno oblikujući „Pal“ različitim slovima na crtežu tribina nogometnog terena) dok mu to, kao bivšem uzniku Golog otoka, nije bilo dozvoljeno. Dosjetljivost i kreativni humor tako ostaju u srži Palova rada i pogleda na svijet oko sebe.
Shvativši da pišem o izložbi Alfreda Pala, otac mi je spomenuo njihovo poznanstvo i Palov etički credo, ilustrirajući ga jednim susretom tijekom kojeg mu je Pal povjerio: „Znaš, na svijetu postoje dvije vrste ljudi: jedni koji spašavaju svoj obraz i drugi, koji spašavaju svoju stražnjicu.“ Pal je uistinu, tijekom svoje životopisne karijere, na mnoge načine sačuvao svoj obraz, a ujedno i lice hrvatske izdavačke industrije te ostavio vrijedne materijalne tragove oblikovanja u povijesti grafičkog dizajna.
U postavu izložbe uključeni su izuzetni primjerci dizajna plakata – medija kojim se Pal, od 1960-ih, služi za izražavanje političkog i društvenog komentara, koristeći svoj već formirani likovni jezik. Pretežito kulturne namjene (za galerije i biblioteke), njihovo je oblikovanje rezultat tada aktualnih umjetničkih tendencija suvremenika; exatovske estetike i dominantne apstrakcije, a ujedno i Palovih inventivnih vizualnih rješenja. Tako je plakat Tvornice radnicima, nastao tehnikom dekupaža, jedan od prvih pokušaja samoinicijativnog oblikovanja koje će Pal kasnije često primjenjivati u sferi političkog plakata. Tu je i koloristički intenzivna serigrafija tri plakata nepredmetnog likovnog izražaja, izrađenih u sitotiskarskom Atelijeru P, kojeg su Alfred Pal i Nenad Pepeonik pokrenuli 60-ih godina.
Uz medij plakata kao vrste likovnog svjedočanstva vremena, temelj izložbe i okosnicu za razumijevanje lika i djela Alfeda Pala čini oblikovanje knjiga. Naslovnice, postavljene u redovima na policama, podsjećaju na slike na klasičnoj bijeloj podlozi zida galerijskog prostora. Unatoč snažnoj taktilnosti knjiga kao objekata u prostoru koje možemo uzeti u ruke i prelistati, pozvani smo ih promatrati manje kao literarna, a više kao likovnoumjetnička djela.
Njihov presjek, podijeljen po izdavačkim kućama, najzornije ocrtava Palovu interdisciplinarnu vještinu stvaranja. Inspiraciju za oblikovne modele preuzima neposredno iz svakodnevice i svijeta koji ga okružuje, govoreći jezikom razumljivim i najširoj publici.
Početkom 1970-ih dolazi do suradnje s velikom nakladničkom kućom Znanje, za koju Pal oblikuje edicije biblioteke Hit, biblioteke ITD, a potom EvergriN – svaku prepoznatljivu po specifičnoj estetici (poput jarkog žutog kolorita naslovnica biblioteke ITD s ilustracijama i karikaturama). Izložena izdanja biblioteke Hit, objavljena između 1971. i 1991. godine, modernistički su oblikovana prepoznatljivim grafičkim gridom u kojem se mijenjaju samo boje te ujednačena fontom Helvetica kojim je ispisan svaki naslov. Podsjećajući na filmske kadrove, slike u grafičkim okvirima prvotno su rezultat fotomontaže, a kasnije suradnje s fotografima (pretežito Mitjom Komanon i Draženom Pomykalom). Pal ponekad, vješto se poigravajući tematikom, u hičkokovskoj maniri ubacuje sebe i članove svoje obitelji ili pak svoj stan u fotografski kadar kojim komentira sadržaj i privlači pažnju čitatelja. Za razliku od Hit-ove uniformnosti, svaki naslov biblioteke EvergriN ima jedinstvenu tipografiju, a fotografije i ilustracije koje naginju karikaturi odaju Palov rafiniran osjećaj za vizualni komentar teksta u koji će čitatelj uroniti. Sadržaj knjige grafičkim se oblikovanjem prenosi na njezine korice, koje počinju pričati vlastite priče. Upravo je poigravanje s tematskim referencama zajednički element i ujedinjujući faktor Palovog grafičkog oblikovanja. Uvijek zaigran i slobodna duha, koncizan u svojem umjetničkom izričaju, Pal oživotvoruje izreku da slika govori više od tisuću riječi.
Neovisno radi li se o fotografiji, crtežu ili karikaturi, svaki Palov rad sadrži humani metakomentar i trag visoko etičnog društvenog promišljanja i djelovanja.
Mia Vujčić
